01
јун

PayPal po prvi put među Srbima

Dolazak servisa PayPal prihvaćen je u našoj zemlji s velikom radošću. Ipak, uzimajući u obzir da se IT industrija razvija izrazito brzo, nije svejedno kojim tempom će se praviti i naredni koraci na tom putu, a posebno imajući u vidu da se naša zemlja među poslednjima pridružuje ovom globalno popularnom servisu za elektronsko poslovanje.

Koliko je Srbija svojevremeno industrijski kasnila za ostalim evropskim zemljama najlakše se može ilustrovati kroz primer srpskog akcionarskog rudarsko-topioničarsko-industrijskog društva – SARTID. U trenutku kada se industrija nije mogla ni zamisliti bez gvožđa i čelika, SARTID je osnovan tek 1913. godine, kasnili smo više od 150 godina za osnivanjem sličnih društava u drugim evropskim zemljama.
Kroz svoju istoriju Srbija nikad nije uspevala da bude lider niti je imala sluha za promene i svetske trendove, pa je stoga uvek kaskala u svom razvoju gledajući u leđa svima onima čije je vrednosti pokušavala da dostigne. Uvažavajući teške okolnosti kroz njenu istoriju i uzimajući u obzir nefleksibilnu prirodu srpske vladajuće elite, srpskoj ekonomiji bilo je još i teže da uhvati potreban korak. U industrijskoj eri koja je tada trajala, kao da smo se pomirili s tim da smo izgubili trku i kao da smo žudeli da dočekamo novu priliku ne bi li napravili kvantni skok u ekonomskom razvoju. A to se konačno i dogodilo sedamdesetih godina prošlog veka, pojavom računara nove generacije, koji su se iz godine u godinu sve brže razvijali, toliko da je već osamdesetih godina bilo očigledno da je na pomolu ekspanzija nove industrijske grane. Tada je već bio pravi trenutak da se pojave novi lideri i poluge razvoja nove tehnologije. Devedesetih je uveliko bila dostignuta istraživačka kritična masa na tom polju, kada je postalo sasvim jasno da prisustvujemo svetskoj revoluciji. Da li je Srbija konačno dočekala svoju šansu?
Na žalost naše i nekoliko budućih generacija – odgovor je i ovoga puta bio negativan. Srbija je ostala rigidna, nespremna za promene, inertna u donošenju odluka i bez sluha za svetske tokove, a najsvežiji dokaz jesu grčeviti pokušaji da se među poslednjima priključimo globalnom finansijskom servisu PayPal.

Šta smo to propuštali sve ovo vreme?
PayPal je globalni servis za elektronsko poslovanje čije se komercijalne usluge u potpunosti oslanjaju na informacione tehnologije, konkretno na internet infrastrukturu. Suštinski elementi ovog servisa jesu funkcionalnosti koje klijentima omogućavaju obavljanje finansijskih transakcije putem interneta – brzo, sigurno i jednostavno, uz određenu nadoknadu. Servis je osnovan 1999. godine u SAD i ubrzo nakon aktiviranja postao je omiljen posrednik u plaćanju brojnim kupcima širom sveta koji su kupovali razne proizvode na portalu eBay (internacionalni aukcijski veb sajt). Iako je eBay davao prednost drugom procesoru za plaćanje, primećeno je da se u februaru 2000. godine preko PayPala obavilo 200.000 transakcija, 50 puta više nego putem tada preferentnog procesora. Već u aprilu iste godine, broj transakcija je dostigao milion, a vrednost transakcija 2008. godine dostigla je 60 milijardi američkih dolara. Prošle godine, vrednost transakcija, po proceni samog portala eBay, iznosila je 145 milijardi američkih dolara. Ilustracije radi, kada je postalo jasno da će džin za elektronsku razmenu dobara eBay i div za finansijske usluge PayPal udružiti svoje snage, u Srbiji je te 2000. godine samo oko 12% domaćinstava posedovalo računar, a tek oko 7,2% korisnika bilo je povezano na internet (izvor: Strategic Marketing & Media Research Institute). U tom trenutku kod nas praktično nije ni postojala elektronska trgovina niti razmena dobara putem interneta.
Evolucija servisa PayPal odvijala se kroz tri faze. Ofanzivnim marketingom PayPal je u prvoj etapi pridobijao one klijente u SAD od kojih su se očekivale mikrotransakcije, uglavnom aukcijske. U drugoj se PayPal širio van granica SAD i snižene su naknade za korišćenje servisa, a u trećoj PayPal postaje globalni džin integrišući se u strukturu drugih onlajn servisa, kao što su Dell, Apple, iTunes, Yahoo, a potom i bankovnih kartičarskih sistema, da bi se konačno pojavio i PayPal Mobile, koji omogućava obavljanje transakcija posredstvom mobilnih telefona. Kroz sve tri faze, PayPal je bio nedostupan u Srbiji, Avganistanu, Bangladešu, Pakistanu, Crnoj Gori i zemljama pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (na primer, Burma, Kuba, Iran, Libija i sl.).
Za svoje mesto na tržištu PayPal se trenutno bori između 50 konkurentskih kompanija, koje takođe posluju globalno, a među kojima nisu zastupljeni servisi za elektronsko bankarstvo kao alternativa načinu plaćanja koji nudi PayPal. Ovde je reč o plaćanju kreditnim i debitnim karticama preko procesora koji su posrednici između klijenta i banke, tj. izdavalaca kartica.

U čemu je PayPal video svoju priliku
Razvojem informacionih tehnologija i njihovom sve većom ekspanzijom koja je dovela do opšte prisutnosti, kako u kompanijama tako i u domovima, rastao je i broj potencijalnih opasnosti na internetu. Paralelno s njima sajber-kriminal je beležio eksponencijalni rast, pa je stoga svaki put kada klijent obavlja transakciju preko interneta postojala realna mogućnost da poverljive informacije budu kompromitovane, te da klijent bude materijalno oštećen. Ako se uzme u obzir da više stotina miliona ljudi širom sveta koristi e-banking usluge, kao i da velika većina njih nisu računarski stručnjaci, jasno je da oni predstavljaju lak plen za maliciozne kriminalne aktivnosti brojnih prevaranata na internetu.
Uočena je ranjivost poverljivih informacija koje se odašilju i primaju kroz etar, koristeći javnu infrastrukturu i posredničke usluge treće strane. Zahvaljujući naporima IT stručnjaka i kompanija koje se bave bezbednošću, kroz razvoj softverskih alata, kao i masovnom edukacijom korisnika s ciljem da im se predoče rizici i načini zaštite, korisnicima elektronskih usluga preko interneta podignut je nivo zaštite.
Običnom korisniku vrlo je teško da utvrdi kredibilitet i nivo bezbednosti servisa koji koristi. Zato je PayPal dograbio priliku da ponudi brz, jednostavan i bezbedan način da korisnici obave svoje finansijske transakcije. Umesto da u vreme transakcije korisnik svoju pažnju i opreznost usmerava ka potencijalnim opasnostima i rizicima na više strana, sada uz pomoć globalno poverljivog sajta, PayPala, može da se usredsredi samo na one aktivnosti koje su njemu bitne.
Korišćenjem servisa PayPal, osetljive finansijske informacije korisnika nikad se ne izlažu kupcima ili prodavcima niti se prenose preko mreže. Dovoljno je samo da korisnik putem sajta PayPal, prilikom registracije, svoju platnu karticu poveže sa svojim nalogom i da kasnije samo uz pomoć svoje e-adrese šalje, uplaćuje ili prima novac. Banka prilikom plaćanja automatski konvertuje valutu s klijentskog računa u valutu u kojoj se obavlja plaćanje. Dakle, ovaj servis pruža potpunu transparentnost u transakcijama i s razlogom je najrasprostranjeniji sistem elektronskog poslovanja.

Prijem u okruženju i naša lokalna ograničenja
Zemlje u okruženju su već godinama članice ovog sistema, i nakon prvih nekoliko godina iskustva u korišćenju i obavljene analize prednosti i nedostataka njegove primene, utvrđeno je da nije došlo do masovnog odliva deviza iz matičnih zemalja, te da je zabeležen i određen privredni rast. Hrvatska je, na primer, liberalizovala devizno poslovanje pre skoro 5 godina, nakon čega je internet industrija, nezvanično, zabeležila rast od preko 50%.
Srbija ima značajan potencijal u IT industriji i njeni stručnjaci su cenjeni na međunarodnom tržištu, ali su zbog poteškoća naplate svojih usluga onemogućavani da svoje usluge pružaju iz svoje matične zemlje, pa su stoga ili napuštali zemlju ili tragali za alternativnim načinima da naplate svoje usluge (ponekad i u sivoj zoni). Prošle godine, recimo, vrednost informatičkog softvera izvezenog iz Srbije bila je oko 200 miliona dolara, ali su procene takve da je moguće da taj izvoz bude i preko tri puta veći ukoliko bi se stvorili uslovi za lakše poslovanje i naplatu.
Iako su kod nas izvođene studije, donošene strategije razvoja IT industrije, a na raznim skupovima iskazivana spremnost da se Srbija priključi svetskim trendovima, ipak nije učinjen odlučan iskorak da se tako nešto zaista i dogodi. Na primer, na veb sajtu jedne domaće radio televizije, kroz pretragu arhive vesti, može se uočiti više desetina naslova „PayPal konačno u Srbiji” u periodu dužem od tri godine unazad.
Ove godine u aprilu, konačno je fizičkim licima omogućeno da otvaraju naloge i plaćaju putem PayPala. Šta je svih ovih godina bila tehnička prepreka za dolazak ovog servisa u našu zemlju?
Osim nedostatka volje srpske birokratije, kao i usporene ekspanzije PayPala nakon što su svoj servis proširili na 90% planete, tehničke prepreke za implementaciju treba tražiti ponajpre u Zakonu o deviznom poslovanju iz 2006. godine („Sl. glasnik RS”, br. 62/2006, 31/2011 i 119/2012, u daljem tekstu Zakon) i u Odluci Narodne banke Srbije o uslovima pod kojima i načinu na koji rezidenti mogu držati devize na računu kod banke u inostranstvu („Sl. glasnik RS”, br. 31/2012, u daljem tekstu Odluka) iz 2007. godine. Nakon preporuke Ministarstva finansija, i uz obrazloženje da će se promenama Zakona i Odluke postići određeni pozitivni efekti u vidu razvoja elektronske trgovine, povećanja spoljnotrgovinske razmene putem informacionih tehnologija i zadovoljenja potreba rezidenata u inostranstvu, izvršene su izmene člana 32. Zakona po kome je rezidentima dozvoljeno da obavljaju platni promet sa inostranstvom i preko strane institucije elektronskog novca. Prema Odluci NBS uslovi pod kojima je rezidentima dozvoljeno da drže novac u inostranstvu jako su rigidni, i to je moguće samo u određenim specijalnim slučajevima, kao, na primer, diplomatskim predstavništvima, vlasnicima nepokretnosti u inostranstvu, zaposlenima u inostranstvu i sl.
Pomenuti član 32. sada, takođe, predviđa da se obavljanje plaćanja i naplate putem ino-institucije ne smatra deponovanjem sredstava kod stranih finansijskih institucija, što je praktično premostilo primenu Odluke NBS. Ipak, predlog Ministarstva finansija nije u potpunosti prihvaćen, budući da su se ove promene odrazile samo na fizička lica. Predlogom je bilo predviđeno da se u relevantnim članovima Zakona, pored reči „rezident” dodaju i pojmovi „pravna lica i preduzetnici”, a iste izmene bile su predložene i za spomenutu Odluku NBS, ali je ona ipak ostala imuna na promene.
Uzmemo li u obzir da je politika PayPala, naročito nakon završetka njegovog rapidnog proboja na svetska tržišta i jenjavanja tempa širenja mreže, da u potpunosti poštuje lokalne zakone zemalja u kojima posluje, te da je Srbija delimično liberalizovala svoje zakone, može se pretpostaviti da subjekti koji žele da koriste internacionalno elektronsko poslovanje putem PayPala neće moći da koriste taj servis u punom kapacitetu, te da će ipak postojati određena ograničenja. Budući da PayPal vodi vrlo opreznu politiku implementacije, trenutno je u Srbiji moguće obavljati samo jednosmernu finansijsku komunikaciju, to jest, moguće je samo plaćati ili slati novac. Odlukom top-menadžmenta PayPala, raspoloživi servisi se postepeno implementiraju na svakom novom tržištu. Primena započinje osnovnom funkcionalnošću, procenjuje se promet, rizici, stanje na tržištu, pa se tek onda pristupa aktiviranju sledeće funkcionalnosti. Prema nekim nezvaničnim informacijama, fizička lica biće u mogućnosti da primaju novac putem ovog sistema nakon što prođe određeno vreme u kom će analitičari PayPala obaviti potrebne analize, a potom i predložiti aktiviranje ove mogućnosti. Nezvanične procene govore da se početak primene ove funkcionalnosti može očekivati za 6 meseci od aktivacije osnovnog servisa, dakle u oktobru tekuće godine pod pretpostavkom da PayPal proceni ispunjenost potrebnih uslova. Problem s kojim će se suočiti rukovodstvo PayPala, koje striktno vodi računa o tome da svoje poslovanje usaglasi s lokalnim zakonima, jeste taj da prijem uplata korisnika iz Srbije može biti u koliziji s trenutno važećim Zakonom o računovodstvu i reviziji i ostalim zakonima i propisima koji se tiču oporezivanja prihoda, u zavisnosti od toga da li je primalac pravno ili fizičko lice.

Platforma daljeg razvoja
put od hiljadu milja uvek počinje prvim korakom, tako da je među IT stručnjacima u Srbiji dolazak PayPala prihvaćen kao vrlo pozitivna vest. Ipak, uzimajući u obzir da se IT industrija vrlo brzo razvija, nije svejedno kojom brzinom će se praviti koraci na tom putu. Veoma je bitno da se korača brzo i da se nakon prvog iskoraka uveliko priprema teren za razvoj daljeg poslovanja.
Naredni korak o kome bi trebalo razmišljati može se plastično opisati poređenjem sa određenim akcijama iz nekih drugih privrednih grana. Opšte je poznato da je Srbija drugi svetski proizvođač i izvoznik malina, te da u ukupnom svetskom tržištu ostvaruje udeo od 21%. U proizvodnji učestvuje preko 200.000 ljudi, a godišnji prihod se kreće u rasponu između 100 i 200 miliona dolara. Prema agronomima, proces proizvodnje moguće je optimizovati i unaprediti tako da se prihodi znatno uvećaju, ali na tom polju za sada nema pomaka, već smo svake godine iznova svedoci problemima na relaciji država – proizvođač. Takođe, prema očekivanjima državnog sekretara Aleksandra Ljubića, od prihoda izvoza automobila iz fabrike za sklapanje vozila FIAT u Kragujevcu, država može da očekuje oko 1,5 milijardi evra. Očekivanja su opravdana ako se uzme u obzir koliko je napora država uložila da se fabrika revitalizuje, i koliko je podsticaja bilo usmereno u nju, počevši od raznih finansijskih olakšica, pa sve do angažovanja na izgradnji logistike, pomoćne infrastrukture i sl. Nasuprot tome IT industrija, koja je ostala uskraćena za ovakve podsticaje, ostvaruje značajne rezultate. Industrija koja ne zahteva glomaznu infrastrukturu, zemljište, logistiku, čiji su troškovi minimalni, a koja je nosilac privrede drugih zemalja, kod nas i dalje posluje dobrim delom u sivoj zoni ili se kompanije opredeljuju da svoje poslovanje premeste u one zemlje u okruženju koje podstiču razvoj ove tehnologije. Pomenimo i to da je prema rečima čelnog čoveka jedne od vodećih domaćih IT kompanija, ta firma izvezla informatički softver u vrednosti od 550 miliona dolara, ali iz Slovenije budući da uslovi koji tamo vladaju u IT industriji znatno više pogoduju interesima menadžera za postizanjem većeg profita. Takođe, ogroman broj domaćih programera, koji iz svojih domova ili malih kancelarija pružaju usluge inostranim kompanijama, nisu u mogućnosti da primaju naknadu za svoje usluge.
Naredni korak koji bi trebalo što pre napraviti odnosio bi se na promenu carinskih propisa. Konkretno, na uredbu koja se odnosi na uvozne dažbine pošiljki određene vrednosti. U ovom slučaju, takođe, biće potrebna volja i promišljen pristup rešavanju problema kako bi učinjene izmene predstavljale obostranu dobitnu kombinaciju: kojima carinska zahvatanja države neće biti bitno umanjena, ali će se građanima istovremeno omogućiti da obavljaju kupovine male vrednosti po pristupačnim ukupnim cenama.
U nedavnoj prošlosti, s pojavom firmi koje su vršile katalošku prodaju proizvoda na teritoriji Srbije, zloupotrebljavani su propisi koji su određivali maksimalnu vrednost pošiljki koje se ne carine utoliko što su pomenute firme, čiji su magacini bili u susednim zemljama, svoje porudžbenice usitnjavale na pakete čija vrednost nije prelazila osnov za plaćanje uvoznih dažbina. Država je reagovala smanjenjem tog praga i ove firme su samim tim iščezle s našeg tržišta.

Isplativost i stvarni troškovi
Građani su trenutno oslobođeni plaćanja dažbina za pošiljke vrednosti do 50 evra koje šalje pravno lice, odnosno za pošiljke vrednosti do 70 evra ukoliko pošiljka dolazi od fizičkih lica. Uvozne dažbine na pošiljke koje građani primaju iz inostranstva u poštanskom saobraćaju obračunavaju se primenom jedinstvene carinske stope u visini od 10%, a na ocarinjenu vrednost obračunava se odgovarajuća stopa PDV-a (8 ili 20 odsto).
Carinjenje pošiljki za fizička lica čija vrednost ne prelazi 3.000 evra vrši se u takozvanom skraćenom postupku, odnosno primenjuje se jedinstvena carinska stopa od 10 odsto. U slučaju da su pošiljke vrednije od tog iznosa, ili kada ih naručuju pravna lica, obavezno je podneti deklaraciju u pisanom obliku i započeti postupak redovnog carinjenja, što podrazumeva da će se roba cariniti po stopi utvrđenoj Zakonom o carinskoj tarifi.
Parametar koji će država zasigurno uzeti u obzir prilikom razmatranja mogućnosti da podigne postojeće limite za oslobađanje plaćanja carine i time stimuliše rast internet kupovine, jeste i prisutnost velikih trgovinskih brendova kod nas koji ostvaruju značajne promete i time utiču na budžetske prihode. Ukoliko bi se carinski propisi do te mere promenili da proizvod bude značajno jeftiniji kada se kupuje onlajn nego kada se to čini u lokalnoj prodavnici, količina budžetskih prihoda mogla bi biti obrnuto srazmerna ceni po kojoj se kupuje socijalni mir.
Za sve one koji bi rado isprobali servis PayPal kupovinom nekog proizvoda s portala eBay, bitno je znati da cena proizvoda nije konačan novčani iznos koji će kupac na kraju i uplatiti. PayPal kupcu neće uzeti procenat naknade za finansijsku transakciju, jer taj teret ide na račun prodavca, ali će krajnji kupac u Srbiji na cenu proizvoda morati da plati transportne troškove, porez na dodatu vrednost (PDV) i eventualno carinu.
Kako svoje kupce ne bi doveli u zabludu, profesionalni sajtovi za onlajn prodaju obavezno navode cenu poštarine (shipping) omogućavajući time da kupac ima uvid u konačnu cenu proizvoda koji naručuje.
Nasumičnim poređenjem konačnih cena istih proizvoda koji se mogu kupiti onlajn s cenama u lokalnim prodavnicama, dolazimo do zaključka da kupac taj proizvod u većini slučajeva ipak jeftinije može pazariti u lokalnom tržnom centru nego preko interneta. Kada se sve sabere i analizira, može se doći do zaključka da kombinacija trenutnih PayPal mogućnosti, carinskih zakona i fino podešenih marži distributera robe široke potrošnje (prvenstveno tehnike i potrošačke elektronike, odevnih predmeta, kozmetike i sl.) ne obezbeđuje jaku platformu za ubiranje pogodnosti koje su se očekivale ulaskom PayPala na naše tržište.

Nove mogućnosti
PayPal, trenutno, nije moguće koristiti za lokalno plaćanje robe i transfer novca u Srbiji. Kada bude dostupna i ta funkcionalnost, to bi moglo značajno da promeni trenutnu situaciju u vezi sa isplativošću korišćenja usluga ovog finansijskog proxy servisa. Kada kupcu iz Srbije bude omogućeno da kupi robu od prodavca iz Srbije putem servisa PayPal bićemo svedoci ubrzanja privredne aktivnosti jer se tada može očekivati da prodavci za svoju robu, usled smanjenja troškova poslovanja, smanje marže i time utiču na krajnju cenu proizvoda na podjednako zadovoljstvo kupaca i prodavaca. Kupac neće brinuti o visokim troškovima poštarine, carinskih limita, kao i o mogućim ležarinama, već će kupovinu obavljati transparentnije i lakše, a prodavci će umesto investiranja u širenje prodajne mreže, zakupa prodajnih mesta i dodatnog angažovanja ljudskih resursa, razvoj poslovanja usmeriti u investicije u pravcu informatičke sfere. Lokalna IT preduzeća će, takođe, osetiti veću potražnju za uslugama, a naročito ona koja se bave razvojem aplikacija i veb aplikacija, budući da će preduzetnici imati interes da svoje, uglavnom statičke veb sajtove, obogate dugmetom PayPal uz pomoć koga će kupci za nekoliko sekundi moći bezbedno da poruče proizvod iz njihove ponude.
Povećanje limita za oslobođenje plaćanja uvoznih dažbina, makar i kratkoročno, može da stimuliše prodavce da smanje marže smanjenjem troškova poslovanja, tj. orijentacijom na alternativne kanale prodaje robe.
Budući da ne pruža sve funkcionalnosti koje su potrebne da bi se poslovanje podržalo na opisani način, PayPal u ovom trenutku nije idealan kandidat za to, ali kako smo započeli prvi korak na putu od hiljadu milja, sada je pravi trenutak da se postavi platforma i sačine planovi za trenutak koji nas iščekuje u ne tako dalekoj budućnosti.

Formula za izračunavanje stvarnih troškova
carinska osnovica = vrednost robe + transportni troškovi
Ukupan trošak:
1) Ako je carinska osnovica manja od 70 evra (pošiljalac fizičko lice) ili manja od 50 evra (pošiljalac pravno lice), na carinsku osnovicu se dodatno plaća samo još PDV;
2) Ako je carinska osnovica veća od 70 evra (pošiljalac fizičko lice) ili veća od 50 evra (pošiljalac pravno lice), roba se carini stopom od 10% i na tu vrednost se plaća PDV.

Primer:
Ukoliko se od fizičkog lica kupi proizvod čija je cena 55 evra, a transportni troškovi iznose 20 evra, to čini carinsku osnovicu od 75 evra što prelazi maksimalni limit i tada se roba carini. Nakon primene carinske stope od 10% i kalkulisanja poreza na dodatu vrednost, krajnja cena proizvoda iznosiće 99 evra, pa će biti 1,8 puta veća od cene koju je kupac platio za proizvod na portalu eBay.
Ukoliko se, pak, kupi proizvod od pravnih lica, što je mnogo češći slučaj, krajnja cena proizvoda biće 1,98 puta veća u primeru gde je aukcijska cena 40 evra (40 evra proizvod + 20 evra transport + carina + PDV = 79,2 evra).

Biznis planovi PayPala za budućnost
PayPal prati trendove i lider je u delatnosti koju obavlja. Činjenicu da u svetu postoji oko jedna milijarda korisnika smart telefona stratezi PayPala nikako nisu mogli da prenebregnu, pa se stoga za logičan korak u razvoju kompanije menadžment odlučio na usmeravanje pažnje prema mobilnim kupcima. Trenutno se u SAD obavljaju testovi PayPal aplikacije za mobilne telefone koja će kupcima omogućiti da kamerom skeniraju barkod s proizvoda, da pritiskom na dugme buy kupe proizvod, koji će ih potom sačekati na kućnoj adresi. Osim toga, instaliraju se i PayPal „POS terminali” koji će omogućiti kupovinu ukucavanjem sopstvenog broja telefona i PIN-a, kao i plaćanje direktno sa smart telefona. Uvedena je i mogućnost dobijanja PayPal platne kartice, a nova funkcionalnost ovog servisa sastoji se u pogodnosti plaćanja robe na rate.
U svim ovim slučajevima, nigde i niko neće biti u mogućnosti da vidi broj računa korisnika niti bilo koji drugi osetljiv podatak. PayPal će u budućnosti biti uvek uz kupce i biće najbezbedniji, najbrži i najkomforniji izbor za plaćanje.
Nakon što se ove inovacije prvo isprobaju na tržištu jedne od najvećih svetskih ekonomija očekuje se njihov prodor i na evropsko tržište, pa se nadamo da će Srbija tada već dovoljno razviti svest i infrastrukturu, te da će bez dugogodišnjih čekanja na promene zakona i uredbi, prihvatiti svetski prihvaćen e-komerc trend.

Bezbednost pre svega
Iako jedan od najbezbednijih načina prenosa novca i kupovine namenjen C2B i C2C (consumer to business i consumer to consumer), PayPal, ipak, u potpunosti ne uklanja sve rizike i moguće zloupotrebe.
Cilj hakera sastoji se u tome da ostvari pristup tuđem PayPal nalogu, a načini na koje to može učiniti jesu sledeći:
1) slanjem elektronske pošte koja izgledom podseća na originalne PayPal e-poruke i koja od korisnika zahteva da preduzme neku operaciju koja će hakeru dostaviti dragocene informacije; na primer, korisnik može dobiti e-poruku u kojoj se od njega traži da hitno promeni svoju lozinku jer je uočeno da neko pokušava da naruši bezbednost njegovog naloga; korisnik klikne na link iz tela poruke koji ga zatim prebacuje na stranicu koja fizički podseća na PayPal, a koja zapravo to uopšte nije, već je to stranica koju je izradio haker i na kojoj će prevareni korisnik ostaviti svoje tačne podatke; korisnik uglavnom saznaje da je prevaren tek onda kada primeti negativan saldo na svom bankovnom računu;
2) instaliranjem softvera keylogger, programčića koji krišom snima sve što korisnik kuca na tastaturi na svom računaru, a potom sve to odašilje hakeru putem interneta; i u ovom slučaju haker dolazi do korisničkog imena i lozinke za PayPal nalog
malicioznim programima koji će skupljati informacije iz logova veb pretraživača, privremenih datoteka, direktorijuma sa obrisanim datotekama (Recycle bin) i sl.;
3) MIM snimanjem saobraćaja (Man in the Middle), tehnikom kojom haker presreće saobraćaj i dolazi do potrebnih informacija.

Sva tri rizika jednostavno je prevazići poštujući navedene preporuke:

  1. Napraviti novi e-nalog koji će se koristiti samo za PayPal;
  2. Otvoriti novi račun u banci koji će biti povezan sa PayPal nalogom i korišćen samo za PayPal transakcije; balans na tom računu treba uvek da bude na nuli; sve uplate na njemu poželjno je odmah prebaciti na privatni račun, a pred samu isplatu putem PayPala, s privatnog računa treba izvršiti uplatu na račun namenjen onlajn kupovini;
  3. Potrebno je koristiti kompleksne lozinke, tj. one koje imaju minimum 8 karaktera i koje sadrže mala i velika slova, brojeve i specijalne znakove; primer jake lozinke je: #B3zb3Dn0!
  4. Dvofaktorskom autentifikacijom značajno se umanjuje rizik krađe identiteta, stoga PayPal obezbeđuje i security key, a to je hardverski token koji se može poručiti od PayPala ili se može koristiti softverska besplatna verzija tokena kod koje security key stiže SMS porukom pravo na korisnikov mobilni telefon; token je nasumice generisan broj koji važi 30 sekundi i čiji je algoritam za generisanje toliko kompleksan da se smatra praktično neprobojnim;
  5. Nikad ne koristiti PayPal na javnim ili tuđim računarima;
  6. Posebnu pažnju treba posvetiti bezbednosti personalnog računara; antivirus program treba uvek da bude ažuriran najnovijom antivirus bazom;
  7. PayPal neće nikada od korisnika zatražiti da promeni lozinku, zahtevati puno ime i prezime, matični broj, lozinku, broj računa, broj kreditne kartice i slične poverljive informacije; stoga treba ignorisati svaku onu e-poruku koja traži bilo koji poverljiv podatak, čak i ako ona podseća na onu koju šalje PayPal;
  8. Kao i svi drugi sajtovi za onlajn prodaju, i sajt PayPal mora biti kriptovan, a to se proverava tako što se u veb pretraživaču, na adresi sajta može uočiti da li se stranici pristupa putem HTTPS (S – od secure) protokola, kao i da li je linija adrese sajta ili deo pored nje obojen u zeleno, a što označava da je digitalni sertifikat koji koristi veb sajt verifikovan od strane globalnih sertifikacionih tela;
  9. Kao dodatno osiguranje, mogu se koristiti virtuelne tastature koje sprečavaju beleženje lozinki; osim toga, mogu se koristiti i USB drajvovi s kriptovanim veb pretraživačem u kom slučaju će svi logovi i privremene datoteke ostati na bezbednoj lokaciji.

Kako se koristi PayPal
Registracija ovog servisa obavlja se kroz nekoliko jednostavnih koraka na stranici za registraciju na zvaničnom sajtu www.paypal.com. Potrebno je samo pratiti uputstva i uneti podatke koji se od korisnika traže. Bitno je da se prilikom registracije unese važeća e-adresa budući da će se ona koristiti kao korisničko ime za PayPal nalog. Nakon formiranja PayPal profila, nalog je potrebno povezati s kreditnom karticom, što se čini sa samog sajta brzo i jednostavno odabirom opcije Link my debit or credit card. Nakon ovog koraka, PayPal će izvršiti validaciju naloga slanjem e-poruke koju korisnik treba da pročita i isprati link dat u njoj kako bi aktivirao svoju adresu, posle čega će PayPal izvršiti i testnu finansijsku transakciju naplatom 1,95 američkih dolara s računa korisnika. Ovaj novčani iznos biće vraćen korisniku nakon što unese verifikacioni kôd transakcije. Nakon obavljene verifikacije, nalog je spreman za upotrebu i dovoljno je samo da korisnik poseti svoj omiljeni sajt za kupovinu, potraži na njemu PayPal logo i brza i bezbedna kupovina može da otpočne.

Autor članka Igor Dobrosavljević